Balkan je organski deo Evrope i bilo bi veoma čudno kada bi njena severna granica, istočna, kao i najjužnije tačke bile unutar Unije, a da zapadno-balkansko područje ostane izvan, kao nekakvo strano telo – ocenio je potpredsednik Evropskog parlamenta Laslo Šurjan. To je pomisao koja se čini nemogućom – dodao je Šurjan u intervjuu za „Mađar so“.
Poslanik Evropskog parlamenta iz Mađarske i izvestilac u senci Evropske narodne stranke Đerđ Šepflin ocenio je da je status kandidata za članstvo u EU u slučaju Srbije „prilično daleko“. – Možda će nakon izbora to da se okrene u suprotnom pravcu, ali u ovom trenutku ne bih bio optimista – rekao je Šepflin za „Mađar so“.
Odnos većine i manjine je kodiran odnos, to nije pitanje simpatije i partijsko-političkih ambicija nego su to uvrežene uloge, a njihovo razgrađivanje i preformulisanje, te izgradnja poverenja predstavlja zadatak politike – ocenio je predsednik Saveza vojvođanskih Mađara Ištvan Pastor. On je u intervjuu za „Mađar so“ dodao da kada govorimo o izgradnji poverenja, onda govorimo o tome da li umemo te uvrežene i šablonske uloge da rastvorimo i da tome damo realno sadašnje i buduće značenje. Dodao je da se često pominje da su ideje formulisane na manjinskoj strani u proteklim decenijama uglavnom doživljene kao ispoljavanje neprijateljstva. – Moram reći i sada. I to je ta situacija koju treba da pokušamo da razgradimo. Mi našu političku organizovanost održavamo da bi istakli ove interesne specifičnosti i da ih sredstvima parlamentarne demokratije učinimo delom ponude i da bi za to mogli da obezbedimo što veću podršku, budući da podrška daje težinu idejama – rekao je Pastor.
Povodom obeležavanja 90- godišnjice osnivanja prve mađarske stranke na teritoriji Vojvodine, na fasadi zgrade subotičkog Kulturnog centra „Nepker“ otkrivena je spomen ploča, a centralni gost ovog događaja bio je mađarski ministar odbrane Čaba Hende, koji je tom prilikom primetio kako istporija mađarske nacije govori o opstanku. – Došli smo da slavimo zajednicu kojoj je u službi opstanka pripala veoma teška sudbina i zadatak, ali se ona hrabro suočila sa svojom sudbinom, obavila je i obavlja svoj zadatak, ispunjavala je i ispunjava svoju misiju. Opstala je i opstaje – rekao je Hende. – Stojimo ovde u trezvenoj nadi da će, upoznavši i razumevajući istoriju sve bolje, i srpska i mađarska nacija međusobno sve bolje upoznati i razumeti. Došli smo ovde uvereni da mađarska zajednica koja ovde živi međusobno približava Mađarsku i Srbiju – poručio je mađarski ministar odbrane.
Nacionalni savet Mađara sklopio je sporazum o saradnji sa Naučnim društvom vojvođanskih Mađara koji se odnosi na finansijsku podršku nastave na mađarskom jeziku na Pravnom fakultetu u Novom Sadu – predočio je predsednik saveta Tamaš Korhec u autorskom nedeljnom dnevniku kojeg objavljuje „Mađar so“. On je podsetio i da je nekada, odnosno osamdesetih godina prošlog veka nastava na mađarskom jeziku organski bila zastupljena u institucionalni sistem univerziteta i Pravnog fakulteta u Novom Sadu, da je funkcionisao stručni lektorat i da su brojni asistenti, docenti i profesori zainteresovanim studentima predavanja i vežbe držali na mađarskom jeziku.
Osnovna škola „Sonja Marinković“ je u Zrenjaninu jedina u kojoj se nastava odvija i na mađarskom jeziku, a u gradu je, takođe, ostala još svega jedna pretškolska grupa na mađarskom jeziku. Malo je dece, a oko četiri i po hiljade Mađara žive rasuuto, uglavnom po obodima grada, a mnogi roditelji zbog udaljenosti decu upisuju u najbliže škole sa srpskim nastavnim jezikom. Proteklih godina je u odeljenje sa mađarskim nastavnim jezikom kretalo oko deset prvaka, a ponekad ih nema ni toliko. Uz odobrenje Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje dosad je još otvarano odeljenje na mađarskom jeziku, ali će Zrenjanin, od kojeg južnije nema srednjeg obrazovanja na mađarskom jeziku, moći da ostane obrazovni centar Mađara iz Banata jedino ukoliko bude uspelo da se očuva osnovno obrazovanje na mađarskom jeziku. Treba, međutim, početi od obdaništa, jer ako dete nije u mađarskom obdaništu, onda je velika opanost da docnije neće biti upisano u školsko odeljenje sa mađarskim nastavnim jezikom.
Predsednik odbora za evropske intergracije Skupštine Srbije Laslo Varga ocenio je da će na odluku unutar Evropske unije referendum na severu Kosova uticati u minimalnoj meri, jer sistem kriterijuma koji je određen i referendum koji je održan nisu u neposrednoj vezi. -Postoji, međutim, jedan mnogo veći problem od ovoga, a to je da će ukoliko Srbi sa severa Kosova zaista budu insistirali na rezultatu referenduma to onemogućiti sprovođene jednog ranijeg sporazuma Beograda i Prištine. Radi se o integrisanoj, zajedničkoj kontroli granice, prema kojem na dva severnokosovska prelaza mogu da borave i albanski carinici, pa ako tamošnji Srbi budu onemogućili njihov rad na prelazima, onda sporazum ostaje neostvaren i to već onda znači i problem u odnosu na proces integracija – rekao je Varga u intervjuu za „Mađar so“.
U samo nedelju dana, u Čantaviru je meštanima podeljeno oko 7000 litara mleka, budući da somborka mlekara nije na vreme preuzela sirovo mleko. Prema rečima veterinara u tamošnjoj otkupnoj stanici Jožefa Dukaija, na ovaj su način hteli da spreče da mleko bude prosuto, nakon što se ukiselilo. U pismenom odgovoru iz somborske mlekare „Somboled“ za list „Mađar so“ je, međutim, rečeno da je preuzimanje mleka redovno i da rad jedino otežavaju vremenski uslovi.
Olvasd a Képes Ifjúságban:
(fotó: Beta/AP)

Beta/AP „Rendkívüli helyzet”– ez az a bűvös fogalom, amivel az utóbbi időszakban sok mindent meg lehet magyarázni, amivel lehet érvelni, s nem utolsósorban egyes, találékony vállalkozók is szívesen élnek a „rendkívüli helyzet” adta lehetőségekkel, s ezek közt vannak, amelyek mindenképpen dicséretet érdemelnek, de vannak olyanok is, amelyek mindenképpen bejegyzést érdemelnek a szégyenfalon. Az egyik, szórakozóhely-tulajdonos ismerősöm példának okáért a klubjában megvásárolható pizzák árát csökkentette 10 százalékkal, abban a reményben, hogy a zord időjárás ellenére többen térnek majd be a szórakozóhelyre. Ezzel szemben vannak olyanok is, akik úgy érzik, hogy a „rendkívüli helyzet” kiváló alkalom arra, hogy még több bőrt húzzanak le az ügyfeleikről. Minap hallottam egy történetet, miszerint egy fiatalokból álló négyszemélyes társaságnak elege lett abból, hogy otthonukban találkozzanak, s az egyik hétvégén úgy döntöttek, hogy taxit fogadnak, és azzal ellátogatnak az egyik fiatal házától szűk egy kilométerre lévő népszerű diszkóklubba. Így is történt, a taxis meg is érkezett, s a bulizni vágyó fiatalokat el is szállította a nem túl messze lévő szórakozóhelyre. A fiatalok csak akkor döbbentek le, amikor a taxisofőr benyújtotta a fuvardíjat, amely szerinte 400 dinárt tett ki. Amikor a társaság tagjai rákérdeztek, hogy miért is kér ennyit a szokványos, nagyjából kicsivel több mint 100 dinár helyett, a taxis szűkszavúan csak annyit mondott, hogy mert „rendkívüli helyzet” van. A fiatalok nem tehettek semmit, kifizették a kért összeget, viszont azóta is „népszerűsítik” a taxist. Most látom csak, hogy még négysornyi szöveget illene írnom, de kérem, értsék meg, nem lehet többet, mert hát „rendkívüli helyzet” van.
Vajdaságban: ma felhős, ködös idő lesz. Gyönge, változó irányú szél fúj. A hőmérséklet hajnalban –1, nappal 4 fok körül alakul.
Az ország területén: borús, ködös időtől tarthatunk, csak a hegyvidéken oszlik szét a felhőzet. Gyönge, változó irányú szél fúj. Hajnalban a hőmérséklet –7 és 1, nappal –1 és 5 fok között ingadozik.
Távolabbi előrejelzés szerint: csütörtökön túlnyomórészt napsütésnek örülhetnek, reggel ködképződéssel, Vajdaságban felhős idővel kell számolni. Pénteken felhősödik, eső, havas eső esik. Szombaton borús, szeles idő, délelőtt havazás lehetséges, csak Vajdaságban lesz mérsékelt felhősödés, de az éjszakai órákbakban itt is havazik.
Európában: jobbára beborul a brit szigeteken, Franciaországban, Skandinávia déli részein, északon pedig havazik. A Balkán-félszigeten szintén szomorkás idő lesz, máshol kisüt a nap. Erős szél fúj Nagy-Britannia északi vidékein és az Északi-tengeren. A leghidegebb Moszkva –1, a legmelegebb Lisszabon 15 Celsius-fokkal.
Plüsspingvint mentett nagy buzgalommal egy teljes csapat Németországban, mert több ember igazinak nézte az állatot és riadóztatta a hatóságot.
Az eset Heidelbergben történt. A Neckar folyón úszott a pingvin, az emberek pedig úgy látták, hogy jégtáblához fagyott a madár. Több se kellett a buzgó állatvédőknek: menten telefonáltak a rendőrségnek, amelynek emberei elég dühösek lettek, amikor szembesültek azzal, hogy feleslegesen száguldottak pingvint menteni. Az állat csak plüss volt, a jégtábla viszont valódi. A rendőrség szerint feltehetően viccből fagyasztották valakik jégtömbbe és indították útjára a folyón – adta hírül a brit Metro újság.
Nem ez az első eset, hogy Németországban műállatot mentett a hatóság. Éppen egy éve 25 tűzoltó küszködött egy tóra fagyott hattyú életének a megmentéséért, mígnem kiderült, hogy ők is csak műanyagmadárért vesződtek. Az a mentés Straubingban történt, a műhattyú viszont nem viccből került a tóra: horgászok hagyták ott, hogy elijessze a halevő madarakat.